U gradskom javnom voćnjaku Varaždin završen je projekt “Iskustveno učenje u prirodi”. Projekt doprinosi usvajanju navika zdravog načina života, podiže se ekološka svijest, kvalitetno provođenje slobodnog vremena u prirodi i posebno se razvija volonterizam kod djece.
U projektu su odrađene dvije aktivnosti za djecu, mladež, roditelje i odgajatelje. Prva aktivnost je bila radionica “Samoniklo bilje-priprema i konzumacija”, druga aktivnost je bila dvodnevna radionica “Prirodna gradnja-Cob” starinskih tehnika gradnje prirodnim materijalima od gline, slame i pijeska. Cilj je bio kroz radionice i predavanja potaknuti kritičko razmišljanje i samostalno istraživanje alata i tehnika za rješavanje ekoloških problema, odmicanje od elektronskih uređaja i ponovno spajanje sa prirodom. U projekt se uključilo sveukupno 70-ak građana.
Korisnici su prisustvovali vođenim radionicama i predavanjima o (1. radionica) uzgoju i načinu upotrebe samoniklog bilja i bilja koje sami mogu uzgojiti. Korisnici su naučili raspoznavati bilje koje nas svakodnevno okružuje u našem životnom i radnom prostoru, te kako ih mogu upotrijebiti u medicinske i prehrambene svrhe. Osim toga naučili smo ih i potaknuli na početak uzgajanja bilja koja nisu pre zahtjevna za uzgoj kod početnika, a mogu poslužiti u svakodnevnoj kuhinjskoj upotrebi. Stekli su znanje o pripremi i planiranju gredica za lako uzgojive kulture, upotrebi uzgojenog povrća i voća, rukovanju uređajima i alatima za pripremu hrane, znanje o receptima koji im mogu poslužiti kod kuće. Djeca su na radionici uz pomoć rukovođenja voditelja i izvoditelja pripremila: domaći maslac od nevena (za bolove i ubode u/na tijelu), sok i smoothie od kadulje, mente i avokada (zdravi napitak od hladno prešanog bilja), obrok od Peruanskog plavog domaćeg krumpira (sa začinskim ljekovitim biljem).
U drugom ciklusu provedbe projekta (2. radionica) naučili smo ih kako održivo, pametno i efikasno koristiti lako dostupne prirodne resurse koji nas okružuju. Stekli su znanje o tradicionalnim graditeljskim tehnikama, pripremi materijala za gradnju i njihovoj obradi alatima i strojevima, opće principe pripreme i planiranja gradnje, uočavanje problema na konstrukcijama u različitim fazama, načine praćenja i definiranja promjena, te o preporukama za održavanje objekata od prirodnih materijala (slama, glina, drvo).
Cilj je bio u obje radionice potaknuti kritičko razmišljanje i samostalno istraživanje alata i tehnika za rješavanje ekoloških problema, odmicanje od elektronskih uređaja i ponovno spajanje sa prirodom. Cilj smo ostvarili kroz način dizanja samopouzdanja, samosvijesti i znanja korisnika, te davanja prilike da samostalno vlastitim rukama sagrade kućicu i na taj način doprinesu zajednici kao trajno i ekološko dobro. Korisnici su nakon završetka projekta nagrađeni potvrdom “certifikatom za neustrašive graditelje”.
- (1) Mateja-Angelina Kramar – voditelj projekta
- (2) Jovana Mitrović – arhitektica i dizajnerica objekata izgrađenih od prirodnih materijala
- (3) Sabina Makaj – akademija prirodne gradnje “ZMAG” Vukomerić (Zelena Mreža Aktivističkih Grupa,-reciklirano imanje Vukomerić)
Bez obzira što je projekt bio namijenjen građanima Varaždina, projekt su prije svega prepoznali stanovnici susjednih županija, što ne možemo zaključiti da li se radi o nesklonosti ekoloških promjenama i nedovoljnom interesu naših stanovnika, ili nailazimo na veće razumijevanje i svijest o važnostima zdravog načina života i korištenja prirodnih resursa u susjednim županijama. Iz ovog ili onog razloga, udruga planira nastaviti sa edukacijama u javnom voćnjaku u Varaždinu s proljeća, te će sljedeća najavljena radionica biti izrada zelenog krova na postojećoj kućici koja je sagrađena za posjetioce voćnjaka.
Voditeljica projekta: “Napravilo se i više od očekivanih rezultata, pa su djeca samostalno pripremila ručak od samoniklog bilja, naučila kako ga prepoznavati, a na drugoj radionici smo u svega dva dana podigli konstrukciju i izradili kućicu od gline i slame. Koliko smo bili prljavi u ta dva dana, isto toliko ako ne i više, smo imali predivnu atmosferu i pozitivnu podijeljenu međusobnu energiju u voćnjaku sa prekrasnim ljudima! Prije svega drago nam je da su djeca stekla samopouzdanje i vlastitim rukama dobila priliku sagraditi nešto uz pomoć odraslih. Voćnjak je otvoren tokom studenog i svi zainteresirani ga mogu posjetiti bilo kada.”
Prema iskustvu Udruge, kao i postojećim projektima zaključuje Kramar, da je djeci potrebno pružiti znanje o hrani koju konzumiraju kao i o načinima uzgoja hrane. Najčešći način uzgoja hrane je konvencionalan uzgoj koji koristi pesticide i umjetna gnojiva. Konvencionalan uzgoj hrane dovodi do onečišćenja okoliša, smanjenja bioraznolikosti te narušavanja zdravlja ljudi. Što se kućice tiče, iako gradnja građevina od prirodnih materijala u današnje vrijeme nije često zastupljena, radi se o građevinama koje su jednostavne za izradu, a opet potpuno u skladu s prirodom, ljudskim potrebama i zdravljem. Projekt je financiran iz proračuna Grada Varaždina za projekte i programe u korist općeg dobra.
Nakon provedbe projekta, planirano smo ostavili vrata voćnjaka otključana. Kako dosad nije bilo moguće ulaziti u voćnjak osim u vrijeme kada smo tamo prisutni zbog sigurnosti alata i opreme te moguće devastacije nasada voćki, otključana ograda i novi neobičan objekt u voćnjaku primamio je građane da se približe i uđu u voćnjak. Osim toga primjetili smo da djeca sve više dolaze u voćnjak bez susprezanja i koriste objekt izrađen u ovom projektu u igrama i proučavanju. Smatramo ovo velikim uspjehom sa obzirom da su projekt prije naše lokalne zajednice prepoznali ljudi koji nisu sa Varaždinskog područja. Roditelji djece sa varaždinskog i van varaždinskog područja nam se sada javljaju i traže još ovakvih radionica za djecu i njih same odrasle.
Izgradnjom kućice od prirodnih materijala omogućen je daljnji nastavak permakulturnih edukacija i radionica tradicionalne gradnje. Stvorene su mogućnosti za nastavak djelovanja kroz gospodarske djelatnosti, čime bi udruga bila financijski održivija i samostalnija. Početkom proljeća planiramo započeti edukaciju o zelenim krovovima, čime bismo ujedno završili pokrov postojeće kućice.
Autor: Mateja-Angelina Kramar
